Ljubuški karneval – povijest i budućnost
O Ljubuškom
Grad Ljubuški nalazi se na jugo-zapadu Bosne i Hercegovine, u zemljopisnoj cjelini Hercegovini, a kantonalno pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj. Ljubuški je mali gradić sa iznimno bogatom kulturnom baštinom, povijesnim naslijeđem, i veličanstvenim prirodnim ljepotama. Grad broji otprilike 5.000 stanovnika, a sa svoja 34 sela koja ga okružuju čini općinu Ljubuški, koja broji otprilike 30.000 stanovnika.
O karnevalu
Ljubuški Karneval je najveći i najveseliji događaj u Ljubuškom, a posljednjih godina spada i među najznačajnije manifestacije u Bosni i Hercegovini. Svake godine pred početak korizme, ili pred kraj zime, ljubuški puk živi u iščekivanju novog karnevala, koji uvijek donese pregršt smijeha i zabave, ali i ostalih zanimljivosti. Kako se karneval približava, u gradu tradicionalno raste napetost zbog iščekivanja „koga će ove godine zapaliti“ i „za koje grije će ga zapaliti.“ A kada karneval počne, gradom zavlada šarenilo koje odlučno tjera zimu sa naših vrata i pragova.
U Ljubuški pristižu brojni posjetitelji iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, najvećim dijelom iz susjednih hercegovačkih općina, ali i brojni gosti iz Republike Hrvatske sa kojom općina Ljubuški graniči. Također, među sudionicima karnevalske povorke brojne su karnevalske grupe iz drugih gradova i mjesta, a najveći dio povorke čine karnevalske grupe iz Ljubuškog. Već dugi niz godina, u ljubuškoj karnevalskoj povorci sudjeluje i preko 1.000 mačkara, a tradicionalno se brojka posjetitelja koji prate program kreće iznad 5.000. Tako se dogodi da u gradu od 5.000 stanovnika, više od 5.000 posjetitelja prati karnevalski program.
Program se najvećim dijelom odvija na „Centru malih športova“ u Ljubuškom, i na „Športskom centru Prolog“ u selu Prologu, koje je organizator Ljubuškog Karnevala.
Ljubuški Karneval je sedmodnevna manifestacija, koja uvijek počinje „dječjom povorkom“, a završava na „pokladnu nedilju“, sedam dana poslije.. Izrazi „pokladna nedilja“ i „pokladni utorak“ usko su povezani sa najvećim katoličkim blagdanom Uskrsom.
Crtica o povijesti karnevala
Kod katolika, prije Uskrsa postoji razdoblje od 40 dana u kojem vjernici vrše posebnu molitvu, post i pokoru. To razdoblje se naziva korizma, i ne počinje svake godine na isti datum ali uvijek počinje srijedom na tzv. Čistu srijedu. Razdoblje prije korizme, među hercegovačkim pukom se naziva poklade. Početak poklada nije vremenski definiran nego je proizvoljan od čovjeka do čovjeka, ali je kraj poklada uvijek na pokladni utorak, tj. dan prije Čiste srijede odnosno dan prije početka korizme. Vrijeme poklada karakteristično je po tome što ljudi uglavnom pretjeruju u jelu i piću, razuzdanim zabavama i sličnim dogodovštinama, kao da se žele ispucati pred vrijeme mirnoće, skrušenosti, molitve, pokore i posta od razne hrane i pića. Ovo nije slučaj samo u Hercegovini, već u gotovo svim dijelovima svijeta gdje je većinsko katoličko stanovništvo; različit je samo naziv za razdoblje prije korizme. U Hercegovini se to razdoblje naziva poklade, a u ostalim dijelovima sa hrvatskim stanovništvom postoje izrazi maškare, fašnik, pust, mesopust, vašange itd. U ostatku svijeta također postoje različiti izrazi za to razdoblje, ali se globalno uvriježio naziv karneval koji polako potiskuje sve ostale nazive.
U Ljubuškom se dakle karneval odvija na posljednje dvije nedjelje pred početak korizme. Predzadnja nedjelja pred korizmu rezervirana je za dječji karneval, gdje svoj mimohod i nastupe imaju najmlađi sudionici karnevala – djeca iz dječjih vrtića i osnovnih škola.
Sedam dana poslije, na pokladnu nedilju, karnevalski program traje cijeli dan, počinje u rano jutro a završava kasno u noći i redovno prijeđe u ponedjeljak. Pokladna nedilja je središnji dan Ljubuškog Karnevala, dan kada mačkari preuzimaju vlast u gradu, uspostavljaju slobodnu i neovisnu Karnevalsku Republiku, dan kada se kolone ljudi sliju u grad kako bi pratili karnevalsku povorku ulicama grada i suđenje Marku Karnevalu na „Centru malih športova“. Taj dan sve završi u selu Prologu spaljivanjem osuđenog Marka Karnevala, i velikim balom pod maskama koji se odvija pod svečanim šatorom, a na kojem budu dodijeljene i brojne nagrade za najbolje maske.
Nakon pokladne nedilje, karnevalski događaji u Ljubuškom se nastave i na pokladni utorak, ali nisu manifestacijskog karaktera već internog karaktera. Na pokladni utorak, karnevalske vlasti u Ljubuškom vraćaju ključeve grada načelniku Općine Ljubuški. Ali za razliku od pokladne nedilje, pokladni utorak u Ljubuškom je tih i miran, bez publike i ostalih mačkara, tek uz prisutnost nekolicine novinara koji uredno zabilježe kako je karnevalska vlast u gradu završila.
O našoj udruzi
Manifestaciju organizira „Karnevalsko društvo Prolog“, koje trenutačno broji 31 člana, ali se u organizaciju uvijek uključuje skoro čitavo selo, koje broji otprilike 600 stanovnika. Posljednjih godina se organizaciji Ljubuškog Karnevala priključilo i nekoliko osoba iz drugih mjesta, uglavnom prijatelja od članova društva.